Globalna ekonomija sve više zavisi od veštačke inteligencije, a tržište je toliko koncentrisano oko nekoliko velikih kompanija da bi i najmanji potres mogao da izazove ozbiljne posledice.
Na to ne upozoravaju samo pesimistični investitori sa Volstrita. Sličnu zabrinutost izrazila je i Kristalina Georgijeva, direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), institucije koja se često opisuje kao „kreditor poslednjeg utočišta“.
Na nedavnom skupu MMF-a, kojem su prisustvovali guverneri centralnih banaka, ekonomisti i finansijski zvaničnici iz celog sveta, Georgijeva je upozorila da je globalna ekonomija ozbiljno neuravnotežena i da bi takva situacija lako mogla da se pretvori u krizu, prenosi CNBC.
„Imamo svetsku ekonomiju koja stoji na jednoj nozi, nozi veštačke inteligencije. Ako ta noga počne da se klima, to može da izazove probleme po finansijsku stabilnost“, rekla je Georgijeva.
Šta je kružno finansiranje?
Njeno upozorenje odnosi se na takozvano kružno finansiranje u sektoru veštačke inteligencije. Reč je o finansijskom krugu u kojem mala grupa izuzetno bogatih tehnoloških kompanija praktično prebacuje kapital jedna drugoj. Takav model usmerava ogromne količine novca u tehnološki sektor, ali istovremeno otežava procenu koliko potražnja za AI tehnologijama zaista dolazi od krajnjih korisnika i koliko je zasnovana na stvarnim poslovnim potrebama.
Rezultat je tržište koje sve više liči na voz koji juri bez kočnica.
Prema procenama MMF-a, vrednost ovog finansijskog kruga premašila je bilion dolara, a oko dve trećine tog iznosa čini dug. Takav nivo zaduženosti možda bi bio održiv u stabilnijoj i raznovrsnijoj ekonomiji. Međutim, ulaganja u infrastrukturu za veštačku inteligenciju, posebno u izgradnju data centara, postala su jedan od glavnih pokretača američke ekonomije.
To znači da bi usporavanje investicija u AI moglo da pokrene lančanu reakciju. Ako kompanije počnu da smanjuju potrošnju, posledice bi se prelile na tržišta, investitore i širu ekonomiju. Dugovi koji su nastali tokom investicionog buma mogli bi dodatno da pojačaju taj pritisak.
Šta bi moglo da probuši balon?
Georgijeva smatra da bi za ozbiljan potres bilo dovoljno da dođe do „iznenadnog pada poverenja investitora i povlačenja iz oblasti veštačke inteligencije“. Takav scenario mogao bi da izazove nagli pad tržišta.
Dok se ideja o AI balonu sve češće pojavljuje i u mejnstrim finansijskim medijima, pitanje više nije samo da li balon postoji. Sve važnije postaje šta bi moglo da ga probuši i koliko bi daleko posledice mogle da se prošire.
Jer, ako svetska ekonomija zaista stoji na jednoj nozi, problem nije samo u tome što bi mogla da izgubi ravnotežu. Problem je što se ispostavlja da je ta noga prilično skupa, zadužena i oslonjena na očekivanja da će veštačka inteligencija opravdati svaki uloženi dolar.

