Ako je Mark Zakerberg odlučio da napiše 6.500 reči o budućnosti čovečanstva, minimum koji možemo da očekujemo jeste da u toj budućnosti ima dovoljno servera da Meta može da je pokrene. I upravo tu negde počinje njegov novi manifest „The Future Is for Everyone“. Između velike vizije o superinteligenciji za svakoga i prilično konkretne potrebe njegove kompanije za još više čipova, struje i data centara.
Dodajte Trender.media kao preferirani izvor i vidite naše vesti na vrhu Google pretrage.
Dodaj kao preferirani izvorZakerbergova osnovna ideja je jednostavna: superinteligencija ne bi trebalo da bude koncentrisana u rukama nekoliko kompanija ili vlada, već distribuirana među milijardama ljudi. Umesto jedne centralizovane AI koja odlučuje šta je najbolje za čovečanstvo, on zamišlja svet u kojem svako ima svog ličnog AI agenta, podešenog prema sopstvenim ciljevima i vrednostima.
To je ujedno i njegov odgovor na jedno od najvećih pitanja AI ere. To pitane je šta ako veštačka inteligencija postane toliko moćna da ljudi više ne budu potrebni za veliki deo poslova?
Zakerberg ne prihvata naročito pesimističan odgovor. Po njegovom mišljenju, najveća vrednost superinteligencije neće biti automatizacija, već pronalaženje novih stvari. Od lekova i naučnih otkrića do novih biznisa i kreativnih ideja.
Otvorena AI, ali uz američku zastavu
Jedan od najvažnijih delova manifesta odnosi se na otvorene modele. Meta želi da nastavi da objavljuje open-source modele, jer Zakerberg smatra da koncentracija superinteligencije kod nekoliko kompanija predstavlja veći rizik nego njena široka dostupnost.
Istovremeno, njegova vizija je izrazito geopolitička. Amerika, smatra Zakerberg, mora da ostane ispred Kine u AI trci, što znači manje prepreka za američke AI kompanije, bržu izgradnju infrastrukture i nastavak kontrole izvoza naprednih čipova. Posebno insistira na tome da data centri i energetska infrastruktura moraju da se grade mnogo brže.
Drugim rečima, superinteligencija treba da bude dostupna svima, ali infrastruktura koja će je pokretati mora da bude izgrađena i to što pre.
Više AI slobode, ali i više državnog nadzora
Zakerberg istovremeno zagovara manje regulatornih prepreka i bliskiju saradnju AI kompanija sa američkom vladom.
Predlaže da kompanije vladi daju pristup međufazama treniranja najnaprednijih modela, kako bi država mogla da pripremi odbranu kritične infrastrukture i nacionalne bezbednosti.
Meta takođe najavljuje nezavisniji sistem nadzora, tj. upravni odbor kompanije trebalo bi da odobrava bezbednosne kriterijume za objavljivanje novih modela.
Kakve su reakcije na Zakerbergov manifest?
Reakcije su, očekivano, podeljene.
Reuters je manifest opisao mnogo skeptičnije, ocenjujući da više liči na promociju Meta nego na konkretan tehnološki plan. Agencija ističe da Zakerberg koristi priču o demokratizaciji AI kako bi istovremeno pozicionirao Metu kao jednog od glavnih igrača u trci za superinteligencijom.
The Verge je izdvojio četiri ključne stvari: Meta pokušava da popravi reputaciju data centara, želi da AI učini dostupnijim, protivi se delu regulatornih ograničenja i istovremeno traži bližu saradnju sa američkom vladom oko bezbednosti.
Wall Street Journal posebno izdvaja Zakerbergovu ideju da korisnici sami treba da određuju vrednosti svojih AI sistema, kao i najavu da će Meta pojačati nezavisni nadzor nad bezbednošću svojih modela.
A Business Insider je zabeležio i zanimljiviju reakciju AI zajednice. Bivši Meta AI naučnik Jan Lekun podržao je potez, dok su drugi ukazivali na kontradikciju između Metine priče o otvorenom AI-ju i ograničenja koja kompanija ipak postavlja oko pristupa svojim modelima.
Možda je zato najvažnija stvar u celom manifestu upravo ono što se nalazi između redova. Zakerberg ne govori samo o tome kakav će AI biti.
Govori i o tome ko će ga napraviti, ko će ga kontrolisati, ko će izgraditi data centre i ko će od svega toga imati najviše koristi.
A kada jedan od najmoćnijih ljudi u tehnološkoj industriji kaže da budućnost pripada svima, uvek je korisno proveriti ko tačno plaća račun za tu budućnost.

