Od otpada do energije: Srbija i Hrvatska prave digitalnu platformu za višak hrane

Foto: Trender/Midjourney

Podeli ovaj članak

U Srbiji se godišnje proizvede oko 3,18 miliona tona komunalnog otpada, dok Hrvatska proizvede oko 1,7 miliona tona. Značajan deo tog otpada čini biorazgradivi materijal, uključujući ostatke hrane i poljoprivredni otpad.

Dodajte Trender.media kao preferirani izvor i vidite naše vesti na vrhu Google pretrage.

Dodaj kao preferirani izvor

Deo hrane koja ostane neprodata i dalje je bezbedan za upotrebu i može biti doniran, dok se ono što više nije za ljudsku ishranu može pretvoriti u biogas, kompost, biodizel i druge oblike energije.

WAVE – od otpada do energije

Upravo na tome zasniva se novi prekogranični projekat „WAVE – Otpad i ostaci hrane do alternativne vrednosti za energiju“, koji u Srbiji sprovode NALED, Grad Šabac i Future Systems Hub, a u Hrvatskoj Grad Otok i EU Centar. Projekat se sufinansira sredstvima Evropske unije kroz program Interreg VI-A Hrvatska–Srbija.

Cilj je razvoj digitalne platforme koja će povezivati proizvođače hrane, poljoprivrednike, restorane, hotele, humanitarne organizacije, komunalna preduzeća i lokalne samouprave.

Korisnici će moći da prijave količinu, vrstu i lokaciju viška hrane, nakon čega će ih platforma povezivati sa potencijalnim kupcima, organizacijama koje primaju donacije ili postrojenjima koja otpad mogu da prerade u energiju.

„Ono što ćemo učiniti unutar projekta jeste da ćemo u potpunosti pilotirati ovaj sistem u gradu Šapcu i gradu Otoku u Hrvatskoj, s idejom stvaranja platforme koja će se prvo koristiti za doniranje viška hrane, kao prvi korak u sprečavanju nastanka otpada“, rekao je Slobodan Krstović, direktor održivog razvoja u NALED-u.

Platforma će praviti i sezonski kalendar viškova, što bi proizvođačima i prerađivačima trebalo da olakša planiranje. Mali proizvođači moći će da udružuju isporuke i zajednički organizuju transport, čime bi se smanjili logistički troškovi.

Predviđena je i digitalna tržnica za proizvode „druge klase“ – voće, povrće i druge namirnice koje su potpuno upotrebljive, ali često ostaju neprodate zbog izgleda ili drugih tržišnih kriterijuma.

Od hrane do biogasa

U Šapcu će biti nabavljeno vozilo za prikupljanje biomase, dok će se prikupljeni biootpad dopremati u postojeće postrojenje za pasterizaciju i fermentaciju, gde će se koristiti za proizvodnju biogasa.

U Otoku je planirano odvojeno prikupljanje biootpada i nabavka najmanje dva kompostera. Dobijeni kompost koristiće se za održavanje javnih zelenih površina i biće dostupan lokalnim poljoprivrednicima.

Otpadno jestivo ulje prikupljaće se odvojeno u oba grada i može se koristiti kao sirovina za biodizel. Projekat će ispitati i mogućnost korišćenja kuhinjskog i drugog biomaterijala za proizvodnju bioetanola.

U pilot-projekat bi trebalo da bude uključeno najmanje 100 domaćinstava u Šapcu i Otoku, koja će dobiti opremu za odvojeno prikupljanje otpada od hrane i jestivog ulja. Oprema će biti obezbeđena i za do pet ugostiteljskih objekata koji pripremaju više od 50 obroka dnevno.

Ideja je jednostavna. Ono što može da se pojede, donira se ili prodaje. Ono što ne može, ne mora automatski da završi na deponiji.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez navođenja Trendera kao izvora i linka ka originalnom tekstu.

Popularno

Amerikanci ne žele data centre u svom dvorištu, a Balkan im otvara vrata

Sem Altman ima razumevanja za Amerikance koji ne žele...

Bil Gejts je najzabrinutiji čovek na planeti

Kada neko kao Bil Gejts počne da pravi PR...

Trampova „ekipa“ ulaže dve milijarde dolara u BiH. U planu i data centar u Mostaru

Američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, povezana sa predsednikom...

Exit organizuje festival za umetnike koji su na „crnoj listi“ vlasti u Srbiji

Inicijativa „Glasnije od cenzure“, koju čine domaći bendovi i...