Vlasnik Lidla stvara evropsku Silicijumsku dolinu

Foto: Trender/Midjourney

Podeli ovaj članak

Najveći maloprodajni koncern u Evropi, nemačka Schwarz Group, poznata po lancima Lidl i Kaufland, ulaže čak 11 milijardi evra u izgradnju centra za obradu podataka u Šprevaldu, južno od Berlina. Reč je o najvećoj pojedinačnoj investiciji u istoriji kompanije i jasnom signalu da vlasnik Lidla želi da postane ozbiljan evropski konkurent američkim tehnološkim gigantima u oblasti klaud usluga i veštačke inteligencije.

Zapratite nas na Google-u za više vesti kao što je ova

Zapratite nas

Projekat predvodi kompanija Schwarz Digits, digitalna divizija Grupe, koja je poslednjih godina od internog IT odeljenja prerasla u pružaoca klaud i sajber-bezbednosnih usluga za kompanije i državne institucije širom Evrope.

„Želimo da Evropi vratimo sposobnost samostalnog delovanja“, poručio je Bernd Vagner, direktor za poslovanje u oblasti klaud usluga i prodaje u kompaniji Schwarz Digits, prenosi DW. Prema njegovim rečima, Evropa ne sme da ostane potpuno zavisna od tehnoloških rešenja iz Sjedinjenih Država i Kine.

Evropska Silicijumska dolina

Investicija dolazi u trenutku kada evropske države sve više insistiraju na digitalnom suverenitetu i razvoju domaće infrastrukture za skladištenje podataka i razvoj veštačke inteligencije.

Schwarz Digits već beleži značajan rast poslovanja. Među njegovim klijentima nalaze se Vlada Holandije, nemačka ministarstva i Fudbalski savez Nemačke, a kompanija nastoji da se nametne kao evropska alternativa servisima poput Amazon Web Servicesa, Microsoft Azurea i Google Clouda.

Paralelno sa izgradnjom data centra, kompanija 21. jula otvara i novo sedište u Bad Fridrihshalu na jugu Nemačke. Moderni kampus prostire se na nekoliko hektara i namenjen je za oko 3.500 zaposlenih. Kompleks čini pet poslovnih zgrada okruženih zelenim površinama, sa vrtićem, restoranima, fitnes-centrom i veštačkim jezerom.

Iz kompanije ne otkrivaju vrednost ove investicije, ali poručuju da je cilj privlačenje vrhunskih IT stručnjaka koji bi inače posao tražili u Silicijumskoj dolini ili drugim svetskim tehnološkim centrima.

Ulaganje u obrazivanje, nauku…

Schwarz Group je tokom prošle godine ostvarila prihod od gotovo 185 milijardi evra, više od nemačkih industrijskih giganata poput SAP-a, Mercedesa i Bayera. Veći promet u Nemačkoj ostvario je jedino Volkswagen.

Iza kompanije stoji milijarder Diter Švarc, osnivač Lidla i jedan od najbogatijih Evropljana, poznat po tome što decenijama izbegava medijsku pažnju. Njegova fondacija već godinama ulaže milijarde evra u obrazovanje, nauku i razvoj novih tehnologija.

Najvidljiviji primer je Hajlbron, grad iz kojeg potiče Schwarz Group. Zahvaljujući velikim ulaganjima u univerzitete, istraživačke centre i tehnološke kompanije, ovaj nekada industrijski grad danas se razvija u jedno od najvažnijih nemačkih središta za veštačku inteligenciju.

Ključni projekat je Innovation Park Artificial Intelligence (IPAI), koji bi u narednim godinama trebalo da okupi oko 5.000 istraživača i stručnjaka iz oblasti AI. Prve zgrade kompleksa očekuju se tokom 2027. godine, dok već sada oko 140 kompanija i partnera razvija projekte u okviru ovog ekosistema.

Smanjiti zavisnost od američkih digitalnih kompanija

U Schwarz Digits veruju da će upravo ovakva infrastruktura omogućiti Evropi da razvije sopstvene digitalne kapacitete i smanji zavisnost od američkih tehnoloških kompanija.

Iako je razlika u odnosu na tržišne lidere i dalje ogromna – Amazon je samo od klaud poslovanja prošle godine ostvario više od 135 milijardi dolara prihoda, dok Švarc Didžits ukupno prihoduje oko 2,2 milijarde evra – rukovodstvo kompanije tvrdi da razmišlja dugoročno.

„Ovde smo da bismo tu i ostali“, poručuje Vagner, uveren da će potražnja za evropskim klaud rešenjima nastaviti da raste kako države i kompanije budu sve više ulagale u digitalnu nezavisnost. Za Schwarz Group, investicija od 11 milijardi evra predstavlja najveću tehnološku opkladu u istoriji kompanije. Ali i pokušaj da se od trgovinskog giganta transformiše u jednog od ključnih evropskih igrača u eri veštačke inteligencije, piše DW.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez navođenja Trendera kao izvora i linka ka originalnom tekstu.

Popularno

Data centri postaju simbol mržnje prema AI i onima koji od nje zarađuju milijarde

Sve veće nezadovoljstvo razvojem veštačke inteligencije više nije usmereno...

Da li će AI da uništi PR?

Programeri strahuju da će im veštačka inteligencija pisati kod....

Ako ste se plašili da će vas AI uskoro ostaviti bez posla, možda će vas utešiti vest iz Forda

Veštačka inteligencija možda ume da napiše pesmu, nacrta sliku...

Srbija i Rumunija prednjače u korišćenju AI alata u zdravstvene svrhe

Više od polovine Evropljana koristi veštačku inteligenciju (AI) u...