Naftni giganti se već uveliko „klade“ na nuklearnu fuziju i ulažu milijarde

Foto: Trender/Midjourney

Podeli ovaj članak

Decenijama je nuklearna fuzija uglavnom bila rezervisana za laboratorije, naučne radove i obećanja da će „jednog dana“ promeniti energetiku. Taj dan možda još nije stigao, ali novac je već krenuo.

Dodajte Trender.media kao preferirani izvor i vidite naše vesti na vrhu Google pretrage.

Dodaj kao preferirani izvor

Privatne investicije u nuklearnu fuziju dostigle su rekordnih 4,48 milijardi dolara tokom 2025. godine, što je 69 odsto više nego godinu ranije. Istovremeno, neke od najvećih energetskih kompanija na svetu više ne žele samo da ulažu u startape koji razvijaju fuziju. Sada žele da budu deo čitavog budućeg ekosistema ove tehnologije.

Jedna od njih je italijanski energetski gigant Eni, koji planira da u Evropi izgradi komercijalnu elektranu na nuklearnu fuziju početkom 2040-ih, a moguće i ranije.

Kompanija je već investirala u američki startap Commonwealth Fusion Systems (CFS), a sa njim je potpisala i sporazum vredan više od milijardu dolara za kupovinu električne energije iz njegove buduće komercijalne elektrane u SAD.

„Konkurencija u industriji fuzije raste jer su se tehnologija i očekivanja značajno promenili tokom poslednjih pet ili šest godina“, rekla je za Financial Times Frančeska Feraca, koja u kompaniji Eni vodi inicijative povezane sa magnetnom fuzijom.

„Fuzija se oduvek smatrala istraživanjem. Sada o njoj razmišljamo kao o industriji.“

Nuklearna fuzija dobija ozbiljan novac

Commonwealth Fusion Systems je u julu prikupio dodatnih milijardu dolara, čime je ukupno finansiranje kompanije dostiglo oko četiri milijarde dolara. Cilj je da prvu komercijalnu elektranu pokrene početkom 2030-ih.

Planirano postrojenje ARC u Virdžiniji trebalo bi da ima kapacitet od 400 megavata, a već je podnelo zahtev za priključenje na elektroenergetsku mrežu PJM. Google se u međuvremenu obavezao da će kupovati 200 MW električne energije koju postrojenje bude proizvodilo, dok je Eni rezervisao više od milijardu dolara za buduću proizvodnju.

Ali Italijani ne žele da zarade samo na prodaji struje.

Eni planira da razvije i biznis koji bi budućim fuzionim elektranama obezbeđivao gorivo potrebno za njihov rad. Kompanija će svoje iskustvo u preradi ugljovodonika i vodonika pokušati da primeni na dobijanje, prečišćavanje i reciklažu deuterijuma i tricijuma, dva izotopa vodonika koja se koriste kao gorivo u mnogim konceptima fuzionih reaktora.

Za to je Eni formirao zajedničko preduzeće sa britanskom Agencijom za atomsku energiju (UKAEA), sa ciljem da razvije i globalno prodaje ove usluge.

Naftni giganti se klade na fuziju

Eni nije jedini energetski gigant koji je odlučio da se kladi na tehnologiju koja bi jednog dana mogla da promeni način na koji proizvodimo električnu energiju.

Equinor, Chevron, Shell i Cenovus već godinama ulažu u različite kompanije i pristupe nuklearnoj fuziji – i to u trenutku kada nijedna od njih još nije proizvela komercijalnu količinu električne energije.

Equinor je prvi put investirao u Commonwealth Fusion Systems još 2020. godine, a godinu kasnije dodatno povećao udeo tokom investicione runde vredne 1,8 milijardi dolara.

Chevron je rasporedio ulaganja na više različitih tehnologija. Njegova investiciona kompanija podržala je TAE Technologies i Zap Energy, dok je zajedno sa Google-om učestvovala u TAE-ovoj investicionoj rundi vrednoj 150 miliona dolara 2025. godine. TAE je do sada prikupio više od 1,3 milijarde dolara i planira prvu fuzionu elektranu snage 50 MW, nakon čega bi usledila postrojenja od 350 do 500 MW.

Shell je, zajedno sa Chevronom i drugim investitorima, učestvovao u investiciji od 130 miliona dolara u kompaniju Zap Energy. Ona razvija drugačiji pristup fuziji, koristeći stabilizaciju plazme umesto velikih superprovodnih magneta.

Cenovus je, pak, još 2011. godine među prvima iz sveta naftne industrije investirao u ovu oblast. Kompanija je tada u kanadski General Fusion uložila četiri miliona dolara. General Fusion danas cilja na prvo komercijalno postrojenje sredinom 2030-ih.

Za sada, dakle, nuklearna fuzija još nije postala nova naftna industrija. Ali ako se planovi ostvare, naftni giganti bi mogli da budu među onima koji će je tamo i odvesti.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez navođenja Trendera kao izvora i linka ka originalnom tekstu.

Popularno

Amerikanci ne žele data centre u svom dvorištu, a Balkan im otvara vrata

Sem Altman ima razumevanja za Amerikance koji ne žele...

Trampova „ekipa“ ulaže dve milijarde dolara u BiH. U planu i data centar u Mostaru

Američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, povezana sa predsednikom...

Izmenjen zakon: Omogućena prenamena šumskog zemljišta uništenog u požaru

Narodna Skupština Republike Srbije usvojila je poslednjeg dana avgusta...

Bil Gejts je najzabrinutiji čovek na planeti

Kada neko kao Bil Gejts počne da pravi PR...