Koliko bi građane EU koštala integracija Zapadnog Balkana?

Foto: Trender/Midjourney

Podeli ovaj članak

Svaki stanovnik Evropske unije (EU), za integraciju Zapadnog Balkana u EU, morao bi u proseku da plati pet evra i 29 evrocenti godišnje tokom sedam godina, pokazuje istraživanje fondacije Konrad Adenauer (KAS) i Centra za evropske politike (CEP).

Prema studiji o troškovima i koristima proširenja EU na Zapadni Balkan, predstavljene u Evropskoj kući u Beogradu, članstvo zemalja regiona ekonomski je isplativo i za region i za samu Uniju. Ukupni troškovi integracije procenjeni su na 46,6 milijardi evra, što bi, raspoređeno po stanovniku EU, iznosilo približno cenu jedne kafe i kroasana godišnje.

Programski menadžer CEP-a Strahinja Subotić naveo je da bi prosečan teret po državi članici iznosio oko 0,015 odsto bruto nacionalnog dohotka, pri čemu bi bogatije zemlje snosile veći deo troškova. Dodao je da bi više faza proširenja dodatno smanjilo izdatke po stanovniku EU. Subotić je istakao i da je EU već najveći investitor i donator Srbiji, dok bi finansijske obaveze Srbije kao buduće članice bile relativno male u odnosu na koristi.

Direktor KAS-a za Srbiju i Crnu Goru Jakov Devčić rekao je da pitanje proširenja nije samo koliko ono košta, već i koliko bi EU koštalo neuključivanje Zapadnog Balkana. Prema njegovim rečima, cilj istraživanja bio je razbijanje mitova o ceni proširenja i ukazivanje na dugoročne koristi za celu Evropu. Studija će tokom naredne godine biti predstavljena u svim državama članicama EU.

Demistifikacija narativa o proširenju

Zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji Plamena Halačeva ocenila je da istraživanje doprinosi demistifikaciji narativa o proširenju, koje se danas sve više posmatra kao geostrateška potreba. Istakla je da buduće članice neće biti samo korisnici sredstava, već i doprinosioci Uniji.

Član Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov naveo je da bi Srbija neto dobijala oko tri milijarde evra godišnje iz budžeta EU, što je iznos jednak aktuelnom budžetskom deficitu. To bi omogućilo unapređenje javnih usluga i životnog standarda, ali i zahteva jačanje kapaciteta državne uprave.

Popularno

Kako deca koriste AI – apsolutno zastrašujuće

Prema novom izveštaju kompanije za digitalnu bezbednost Aura, značajan...

MediGroup je sada u vlasništvu Finaca

MediGroup, najveći privatni zdravstveni sistem u Srbiji, zajedno sa...

Švajcarsko skijalište Laaks kao laboratorija održive budućnosti Alpa

Kako sve toplije zime dovode u pitanje budućnost snega...