Svet se suočava sa ozbiljnim nedostatkom poljoprivredne proizvodnje potrebne da održi čovečanstvo, a ulaganja u inovacije koje bi taj problem ublažile i dalje su nedovoljna, upozoravaju svetski stručnjaci za ishranu.
Na lanac snabdevanja hranom utiču brojni faktori: nedovoljna proizvodnja kalorija, manjak obradivog zemljišta, emisije gasova sa efektom staklene bašte iz poljoprivrede, gubitak biodiverziteta važnog za useve i nedostatak vode za navodnjavanje, objasnio je Sani Vergeze, izvršni direktor prehrambeno-poljoprivredne kompanije Olam Group.
„Potreban nam je oko 4,5 triliona dolara investicija u pronalaženje novih rešenja za održivu budućnost hrane,“ rekao je Vergeze na Fortune Global Forum-u u Saudijskoj Arabiji. „Trenutno ta ulaganja jednostavno ne ostvarujemo.“
Dve Indije za sito stanovništvo planete
Prema Erterin Kousin, bivšoj američkoj ambasadorki za hranu i poljoprivredu pri UN, problem nije količina proizvedenih kalorija, već to što nutritivno kvalitetna hrana nije dovoljno pristupačna.
„Danas 2,4 milijarde ljudi ne može da priušti raznovrsnu i zdravu ishranu, jer ne uzgajamo ono što je potrebno da bismo obezbedili prehrambenu raznolikost i očuvali zdravlje ljudi i planete,“ rekla je ona za Fortune.
Podaci američkog Ministarstva poljoprivrede ipak pokazuju blagi napredak, očekuje se da će broj ljudi koji se suočavaju s nesigurnošću hrane ove godine pasti za oko 221 milion, na ukupno 604 miliona, što čini 13,5% svetske populacije.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da je potrebno dugoročno rešenje. Vergeze procenjuje da će svetu biti potrebno 593 miliona hektara obradivog zemljišta godišnje, što je dvostruko više od površine Indije, da bi se zadovoljile potrebe stanovništva pri trenutnom rastu produktivnosti.
Kousin, sada direktorka organizacije FSF Ventures, veruje da će veštačka inteligencija i biološke inovacije povećati efikasnost postojećih zemljišta i pomoći u stvaranju raznovrsnih rešenja za globalnu prehrambenu krizu.
„Naša je odgovornost da pronađemo kapital potreban da podržimo ulaganja od farme do potrošača i time stvorimo održiviji, pristupačniji i produktivniji sistem ishrane,“ zaključila je Kousin.

