Privatno finansiran startap hoće da stvori genetski modifikovane bebe

Foto: Trender/Midjourney

Podeli ovaj članak

Startap Preventive, iza kojeg stoje neka od najvećih imena tehnološke industrije poput direktora OpenAI-ja Sema Altmana, pokušava da omogući rođenje prve genetski modifikovane bebe. Ovaj bi potez mogao ponovo da otvori Pandorinu kutiju etičkih i naučnih pitanja o genetskom inženjeringu ljudi, piše The Wall Street Journal, a prenosi Index.

Genetsko modifikovanje ljudi, poznato i kao uređivanje gena klicne linije, izrazito je kontroverzna praksa. Mnogi je smatraju neetičnom do nivoa frankenštajnskih eksperimenata, a u SAD-u je njeno finansiranje javnim sredstvima strogo zabranjeno zakonom. Međutim, zakon ne obuhvata privatno finansirana istraživanja, što otvara sivu zonu u kojoj firme poput Preventive-a mogu delovati, rizikujući status izopštenika u naučnoj zajednici.

Zabrinutost je toliko velika da su vodeći naučnici pozvali na desetogodišnji globalni moratorijum na takve postupke. Podsetimo, kineski biofizičar He Jiankui osuđen je na tri godine zatvora i doživotnu zabranu naučnog rada nakon što je 2018. godine stvorio prve genetski modifikovane bliznakinje.

Genetski modifikovane bebe i dežurni krivci

Preventive je privatni komercijalni projekt koji finansiraju neki od najbogatijih ljudi iz sveta tehnologije, uključujući direktora Coinbase-a Brajana Armstronga i već spomenutog Sema Altmana.

Prema pisanju WSJ-a, firma poslednjih šest meseci radi na stvaranju deteta iz embriona koji je genetski uređen kako bi se uklonila nasledna bolest. Navodno su već pronašli i anonimni par zainteresovan za postupak.

Direktor firme Lukas Harington negira da se vode takvi razgovori, ali priznaje da je Preventive „prisiljen“ da sprovodi istraživanja izvan SAD-a jer američka Agencija za hranu i lekove (FDA) ne sme ni razmatrati zahteve za klinička ispitivanja koja uključuju genetski inženjering na ljudima.

Preventive nije jedini

Preventive nije jedini slučaj. Reč je o jednom od „sve većeg broja startapa“ na ovom polju koje finansiraju tehnološki milijarderi, piše WSJ. Slični projekti već su u toku, poput Herasighta, firme koja tvrdi da može da predvidi koeficijent inteligencije embriona, ili Nucleusa, koji nudi poligenski probir za 9.999 dolara.

Osim naučnih, tu su i duboki filozofski prigovori. U svetu podeljenom na bogate i siromašne, etičnost ove prakse krajnje je upitna. Otvara se bolno pitanje rasne eugenike, koja je tamna mrlja u istoriji zapadnih demokratija, ali i vrlo stvarna pretnja da bogati koriste tehnologiju protiv siromašnih.

Kako je saradnik Forbes-a Erik Šerman rekao još 2017. godine: „nedvosmisleno će neko da tvrdi da će tehnologija osloboditi svakoga. To se neće dogoditi ništa više nego što su rana automatizacija i zamena ljudskih radnika doveli do više slobodnog vremena za učenje i kreativnost.“

Popularno

Lansiran prvi srpski satelit posvećen žrtvama pada nadstrešnice

Studenti iz Srbije i Mađarske izradili su HUNITY, prvi...

Da li su pisci naučne fantastike bili proroci ili futuristi?

Granica između proročanstva i futurizma često je nejasna, naročito...

Šef Google-a najavio data centre u svemiru

Iako u svetu vlada nepoverenje prema novim data centrima...

Šta su trendovi u turizmu za 2026?

Podaci vodećih svetskih hotelskih grupa, turističkih firmi i predviđača...