Iako politički lideri u regionu često poručuju da građani nikada nisu živeli bolje, istraživanje „SecuriMeter 2025“ koje je sproveo Savet za regionalno savetovanje (RCC) pokazuje znatno drugačiju sliku. Stanovnici Zapadnog Balkana ekonomsku situaciju doživljavaju kao nestabilnu, a mnogi strahuju da će ona u bliskoj budućnosti biti još gora. Posebno se izdvaja Srbija, koja beleži najveći rast nezadovoljstva i najdramatičniju promenu raspoloženja u odnosu na prethodnu godinu, pišu Biznis i finansije.
Prema rezultatima istraživanja sprovedenog u Albaniji, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu*, građani regiona procenjivali su stabilnost svojih zemalja kroz više povezanih faktora: osećaj ekonomskog napretka, poverenje u institucije, rasprostranjenost korupcije, ličnu bezbednost i otpornost društva na spoljne uticaje i unutrašnje sukobe.
Nezadovoljstvo ekonomskom situacijom
Najveću zabrinutost širom regiona izaziva rast troškova života i inflacija. Građani su nezadovoljni visinom plata i penzija, smatraju da su porezi previsoki i strahuju od gubitka radnih mesta zbog zatvaranja firmi i smanjenih mogućnosti zapošljavanja. Dok je pre pet godina trećina ispitanika smatrala da je stanje u njihovoj zemlji zadovoljavajuće, danas takvih ima manje od četvrtine. Više od 45% građana ocenjuje da stvari idu u lošem pravcu, a manje od četvrtine veruje u rast domaće ekonomije.
Pesimizam je najizraženiji u Bosni i Hercegovini, gde gotovo 60% stanovnika ne očekuje stabilizaciju ekonomskih prilika. U Srbiji se percepcija stanja privrede značajno pogoršala od 2023. godine, a tokom 2025. više od polovine ispitanika ocenilo je situaciju kao izuzetno lošu. Srbija se posebno izdvaja i po naglom porastu straha od građanskog rata, preko 60% građana izražava bojazan od takvog scenarija, što predstavlja najveći skok u regionu u poslednjih godinu dana. U Bosni i Hercegovini taj strah je takođe visok (57%), ali je prisutan kontinuitet zabrinutosti tokom više godina.
Ekonomije kao kolateralna šteta
Građani regiona nisu uvereni da njihove vlade uspešno upravljaju globalnim krizama. Mnogi strahuju da bi njihove ekonomije mogle postati kolateralna šteta međunarodnih političkih i ekonomskih sukoba. Pored toga, značajan broj ispitanika pribojava se da bi političke tenzije unutar regiona mogle prerasti u nove sukobe.
Poverenje u institucije ostaje ozbiljno narušeno. Oko 60% stanovnika Zapadnog Balkana ne veruje svojim vladama, a političke partije uživaju podršku tek 18% građana. Srbija i Bosna i Hercegovina prednjače po stepenu nepoverenja. Gotovo polovina ispitanika smatra da institucije ne tretiraju sve građane jednako, bez obzira na društveni status, političko opredeljenje ili etničku pripadnost.
Korupcija je i dalje jedan od ključnih problema. Više od 80% građana veruje da je široko rasprostranjena, a gotovo polovina smatra da se dodatno povećala u poslednje tri godine. Kao najproblematičniji sektori navode se zdravstvo, obrazovanje, pravosuđe i javna uprava.
Sveukupno, rezultati istraživanja pokazuju duboko ukorenjen osećaj nesigurnosti, ekonomske neizvesnosti i slabljenja poverenja u institucije širom Zapadnog Balkana. Uprkos političkim porukama o napretku, percepcija građana ukazuje na ozbiljnu krizu poverenja i stabilnosti koja zahteva sistemske odgovore.

