Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas izjavila je u Briselu da je godišnji izveštaj Evropske komisije o napretku ka Evropskoj uniji (EU) za Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu i Moldaviju pretežno pozitivan, za Gruziju negativan, a da su Srbija, Kosovo, Bosna i Hercegovina (BiH), Severna Makedonija i Turska između ta dva pola.
Predstavljajući ovogodišnji paket proširenja, koji sadrži izveštaje o napretku zemalja na putu ka članstvu u EU, Kalas je na konferenciji za novinare rekla da je Crna Gora najdalje stigla u procesu pridruživanja Uniji, a da Albanija ima „zamajac bez presedana“.
„Crna Gora i Albanija su trenutno najbliže ulasku u Evropsku uniju“, kazala je Kaja Kalas i dodala da je pridruživanje novih članica do 2030. „realan cilj“.
Problem sa Srbijom: Polarizacija, urušavanje akademskih sloboda, osnovna prava…
U usvojenom godišnjem izveštaju Evropska komisija pozvala je Srbiju da prevaziđe zastoje u oblasti pravosuđa i osnovnih prava i da hitno prekine nazadovanje u pogledu slobode izražavanja i urušavanje akademskih sloboda.
Komisija je ocenila da je polarizacija u srpskom društvu produbljena a reforme usporene.
U izveštaju se navodi da će ukupni tempo pregovora Srbije sa EU i dalje zavisiti od reformi vladavine prava i normalizacije odnosa Srbije sa Kosovom, kao i da ranija preporuka da je Srbija ispunila merila za otvaranje klastera 3 (konkurentnost i inkluzivni rast) ostaje važeća.
U srpskom društvu produbila se polarizacija, na talasu masovnih protesta koji se širom Srbije održavaju od novembra 2024, odražavajući razočaranje građana, između ostalog, zbog korupcije i uočenog nedostatka odgovornosti i transparentnosti, uz slučajeve prekomerne upotrebe sile protiv demonstranata i pritisaka na civilno društvo, navela je EK.
To je, ocenjuje se, dovelo do sve težeg okruženja u kojem je retorika koja deli izazvala ozbiljno urušavanje poverenja među akterima, što zauzvrat utiče na proces pristupanja.
Komisija je ocenila da su reforme u Srbiji značajno usporile. Iako se priznaju određeni nedavni pomaci, kao što su ponovo pokretanje postupka izbora novog Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) i napredak u zakonodavnom procesu donošenja Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, koji sada treba dovršiti i sprovesti, kao i nedavno povećano usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, koje treba nastaviti – potrebno je učiniti mnogo više, ukazuje se u izveštaju.
Srbija je od otvaranja pregovora o pristupanju EU u januaru 2014. otvorila 22 od ukupno 35 poglavlja. To uključuje sva poglavlja iz Klastera 1 o osnovama i iz Klastera 4 o zelenoj agendi i održivoj povezanosti. Dva poglavlja su privremeno zatvorena.

