Velike tehnološke kompanije su poslednjih godina davale velika obećanja o smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte. Međutim, kako veštačka inteligencija stvara sve veće energetske zahteve, postaje sve teže prikriti stvarne troškove rada data centara koji pokreću tehnološku revoluciju.
Prema analizi lista The Guardian, od 2020. do 2022. godine stvarne emisije iz „internih“ ili sopstvenih data centara kompanija Google, Microsoft, Meta i Apple bile su verovatno oko 662% , odnosno 7,62 puta veće nego što je zvanično prijavljeno.
Amazon je ubedljivo najveći zagađivač među „velikom petorkom“ tehnoloških kompanija. Emisije drugoplasiranog Apple-a u 2022. bile su manje od polovine Amazonovih. Ipak, Amazon nije uključen u gorepomenutu analizu, jer njegov poslovni model otežava izdvajanje podataka koji se odnose isključivo na emisije iz data centara.
Data centri 1,5% svetske potrošnje
Kako energetske potrebe ovih centara rastu, raste i zabrinutost da će se povećavati i emisije ugljen-dioksida. Međunarodna agencija za energetiku (IEA) navodi da su data centri već 2022. činili 1% do 1,5% svetske potrošnje električne energije i to pre nego što je počeo AI bum, koji je započeo lansiranjem ChatGPT-a krajem te godine.
Veštačka inteligencija je daleko energetski zahtevnija od uobičajenih cloud aplikacija. Prema podacima Goldman Sachsa, jedno ChatGPT upitavanje zahteva gotovo deset puta više električne energije nego pretraga na Google-u, a ukupna potražnja za električnom energijom u data centrima mogla bi da poraste za 160% do 2030. godine.
Slična istraživanja sprovela je i konkurentska banka Morgan Stanley, koja procenjuje da bi globalne emisije iz data centara do 2030. godine mogle da dostignu 2,5 milijardi metričkih tona CO₂ ekvivalenta.

