MIT razvija bežični elektronski moždani implant

Foto: Trender/Midjourney

Podeli ovaj članak

Istraživači sa MIT-a predstavili su revolucionarnu tehnologiju koja bi mogla potpuno da promeni način na koji lečimo bolesti mozga. Ovaj pristup najavljuje novu eru neinvazivnih neurotehnologija sa ogromnim potencijalom za terapiju širokog spektra neuroloških oboljenja. Ali će verovatno podstaći i neke teoretičare zavere.

Dok kompanije poput Neuralink-a Ilona Maska rade na interfejsima mozak–računar koji zahtevaju operaciju otvaranja lobanje i postavljanje složenih mreža žica u glavu, tim istraživača sa MIT-a razvija bežični elektronski moždani implant koji bi mogao da ponudi neinvazivnu alternativu i učini ovu tehnologiju daleko pristupačnijom.

Sistem, nazvan Circulatronics, istraživači opisuju više kao terapijsku platformu nego kao jednokratni moždani čip. U saradnji sa kolegama sa Wellesley koledža i Harvard univerziteta, MIT tim je nedavno objavio naučni rad o ovoj tehnologiji, koju nazivaju autonomnim bioelektronskim implantom.

„Ćelijski kiborzi“

Kako objašnjava New Atlas, Circulatronics platforma počinje injektovanjem rojeva mikroskopskih bežičnih elektronskih uređaja, nazvanih SWEDs, koji mogu da putuju do upaljenih regiona mozga nakon što se ubrizgaju u krvotok. Oni to čine tako što se spajaju sa živim imunim ćelijama, monicitima, stvarajući svojevrsne „ćelijske kiborge“.

Nakon ubrizgavanja, SWED-ovi prate „prirodno kretanje“ imunih ćelija ka mestima upale u mozgu, koja igraju ključnu ulogu u brojnim neurološkim bolestima.

Kada stignu do ciljanog područja, SWED-ovi se „ugrađuju“ u upaljeni deo mozga i isporučuju električnu modulaciju, praktično vrlo slabe električne impulse, kako bi preneli signale koji inače ne bi mogli da prođu.

Klinička ispitivanja tek za tri godine

U svom radu, istraživači tvrde da bi Circulatronics mogao da se koristi u lečenju Alchajmerove bolesti, multiple skleroze, moždanog udara, tumora mozga, povreda kičmene moždine i još mnogo toga. Tim navodi da su uspešno implantirali eksperimentalne SWED-ove u mozak glodara i zatim ih kontrolisali bežično da bi obezbedili električnu stimulaciju.

Ako se tehnologija pokaže uspešnom i kod ljudi, naučnici se nadaju da bi Circulatronics mogao da proširi mogućnosti tretmana delova mozga koji su tradicionalnim operacijama inače skupi, rizični ili teško dostupni. Međutim, New Atlas prenosi da će Circulatronics-u verovatno biti potrebne još najmanje tri godine pre nego što uđe u klinička ispitivanja.

Najzanimljivije, objašnjava glavna autorka studije Deblina Sarkar u video prezentaciji, jeste to da se tehnologija „ne ograničava samo na mozak, već bi u budućnosti bi mogla da se proširi i na druge delove tela.“

Popularno

Tako se to radi: Velika muzička platforma zabranila generisanu AI muziku

Bandcamp, jedna od najvažnijih platformi za distribuciju muzike koju...

„Uništenje čovečanstva“ od strane AI odloženo na neodređeno

Jedan od vodećih stručnjaka za veštačku inteligenciju (AI) ublažio...

Od čega je „sačinjen“ teoretičar zavere?

Kako neko postaje teoretičar zavere? Loše obrazovanje, bujna mašta...