Slovenci jedini na svetu imaju platu koja premašuje „cenu sreće“

Foto: Trender/Midjourney

Podeli ovaj članak

U većini zemalja prosečni radnik i dalje zarađuje manje od prihoda koji istraživači povezuju sa najvećim nivoom životnog zadovoljstva.

Dodajte Trender.media kao preferirani izvor i vidite naše vesti na vrhu Google pretrage.

Dodaj kao preferirani izvor

Istraživanja o vezi između prihoda i blagostanja pokazala su da postoji takozvana „tačka zasićenja“ – nivo prihoda iznad kojeg dodatna zarada više ne povećava osećaj sreće. Ali koliko su prosečne zarade u različitim zemljama blizu tom pragu?

Kompanija Remitly analizirala je za Visual Capitalist, kolika je „cena sreće“ u različitim ekonomijama i uporedila je sa prosečnim zaradama zaposlenih.

Analiza obuhvata 50 zemalja i zasniva se na istraživanju Univerziteta Perdju o nivou prihoda koji donosi najveće životno zadovoljstvo, kao i na podacima Međunarodne organizacije rada (ILO), prilagođenim kupovnoj moći, inflaciji i deviznim kursevima, prenose Biznis i finansije.

Slovenija jedina prešla prag

Od svih analiziranih zemalja, jedino je Slovenija premašila procenjeni prag prihoda povezan sa najvećim životnim zadovoljstvom. Prosečna godišnja zarada u toj zemlji iznosi 42.800 dolara, što je 16,3 odsto više od procenjene „cene sreće“ od 36.800 dolara. To znači da prosečan zaposleni zarađuje više od prihoda koji istraživači povezuju sa maksimalnim nivoom prijavljenog blagostanja.

Nijedna druga zemlja nije dostigla taj nivo. Najbliži su Luksemburg, gde prosečna zarada dostiže 92,8 odsto praga, zatim Estonija (90,5 odsto), Singapur (90 odsto) i Litvanija (89,2 odsto).

Zanimljivo je da čak sedam od prvih 11 mesta zauzimaju zemlje centralne i istočne Evrope Estonija, Litvanija, Češka, Letonija, Grčka, Rumunija i Poljska. Iako su njihove prosečne plate niže od onih u najbogatijim državama sveta, i procenjeni prag prihoda potreban za najveći nivo zadovoljstva je niži, pa je razlika između zarade i „cene sreće“ manja.

Ni za nas se ne ni moglo reći da nam je mnogo potrebno da budemo zadovoljni, pa smo opet daleko od toga. Naime, Srbija se nalazi na 24. mestu ove liste jer je zarada u našoj zemlji dostigla 56.2% plate koja nam je potrebna da budemo srećni.

Od zemalja iz regiona koje su na listi Bosna i Hercegovina je na 27. mestu, Mađarska mesto ispod, a Albanija na 45. mestu.

Visoke plate ne znače i veću sreću

S druge strane, visoke zarade same po sebi ne znače da su ljudi bliže prihodu koji se povezuje sa najvećim blagostanjem.

U Sjedinjenim Američkim Državama prosečna godišnja plata iznosi 75.300 dolara, ali je procenjena „cena sreće“ čak 134.800 dolara. Zbog toga prosečne zarade pokrivaju svega 55,8 odsto tog praga.

Još izraženiji primer je Australija, gde je procenjeni prag za najveće životno zadovoljstvo najviši među svim analiziranim zemljama – 161.300 dolara, dok prosečna plata iznosi 59.000 dolara. To znači da dostiže samo 36,6 odsto potrebnog iznosa, pa se Australija nalazi tek na 39. mestu liste.

Sličan obrazac beleže i Velika Britanija (35,9 odsto), Kanada (44,4 odsto) i Novi Zeland (34 odsto). Uprkos relativno visokim platama, zaposleni u tim zemljama dalje su od praga prihoda povezanog sa najvećim životnim zadovoljstvom nego radnici u pojedinim državama centralne i istočne Evrope.

Na začelju liste nalazi se Ekvador, gde prosečna godišnja zarada od 6.500 dolara dostiže svega 32,9 odsto procenjene „cene sreće“ od 19.700 dolara.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez navođenja Trendera kao izvora i linka ka originalnom tekstu.

Popularno

Vodostaj Dunava: Nema lepih vesti u narednih mesec dana

Ako pitate stručnjake zašto je reka Dunav na istorijskom...

Ekonomista o AI trci: Zamislite privatni ’Menhetn projekat’ koji razvija termonuklearno oružje

Dok jedni u veštačkoj inteligenciji vide novu industrijsku revoluciju,...

Čuveni marketar otkrio otkrio ključnu veštinu u AI eri

Decenijama je u mnogim kompanijama važilo nepisano pravilo: informacija...

Šta je singularnost – trenutak za koji Sem Altman tvrdi da je stigao?

Pojam tehnološke singularnosti nema jedinstvenu definiciju, ali se najčešće...